Nacrt Zakona o elektronskom potpisu Federacije BiH se izradio kako bi se ispunili ciljevi definirani strateškim dokumentima, Reformskom agendum, Programom rada Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Danas je elektronska komunikacija prisutna gotovo svugdje. U poslovnoj komunikaciji elektronska pošta gotovo je zamijenila klasičnu poštu na papiru. U takvim uvjetima postavlja se pitanje kako osigurati vjerodostojnost komunikacije. Jedan od odgovara na ovo pitanje upravo je institut „elektronskog potpisa“, koji ukoliko se koristi u zakonom određenim uvjetima, zamjenjuje tradicionalni potpis na papiru.

Elektronski potpis je preduvjet razvoja elektronskog poslovnog okruženja za promet elektronskih dokumenata u državnoj upravi, pravosuđu, privredi i drugim oblastima, doprinosi razvoju konkurentne ekonomije i efikasnije i racionalnije državne uprave, te kroz uspostavljanje eServisa, ostvaruje bolja međusobna komunikacija između poslovnih subjekata, državne uprave i građana, jer ono smanjuje troškove poslovanja, doprinosi uštedama, stvara veću dodatnu vrijednost, smanjuje sivu ekonomiju i minimalizira korupciju. Usvajanjem ovoga zakona se građanima, poslovnim i drugim subjektima, omogućava da svoje obaveze ili zahtjeve prema upravi obavljaju na efikasniji način, uz minimalne troškove i broj fizičkih kontakata sa organima uprave, i to putem više različitih elektronski baziranih kanala za isporuku servisa (web, mobilni telefon, itd).

Elektronski potpis koristi se za:

1. potvrdu identiteta pošiljatelja elektronski potpisanog dokumenta
2. provjeru integriteta sadržaja dokumenta (tj. provjeravanje da originalni sadržaj dokumenta nije bio izmijenjen prilikom prijenosa).

Korištenje elektronskog potpisa postaje iznimno važan, siguran i nezamjenjiv vid komunikacije.

Do sada smo se oslanjali na Zakon o elektronskom potpisu BIH, koji je donesen 2006. godine i do danas se ne koristi u praksi. Nužno je bilo donijeti novi zakon koji će da definirati elektronski potpis i usluge povjerenja usklađen sa EIDAS direktivom EU.

U međuvremenu, Vlada je usvojila Okvir i smjernice interoperabilnosti čime su stvoreni preduvjeti za razmjenu podataka u Bosni i Hercegovini, završen je projekt „Implementacija zajedničkih servisa za e-usluge“ u kojem je Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne odnose nosilac aktivnosti ispred Federacije BiH, Projekat unapređenja investicionog okruženja i institucionalnog jačanja (I C I S) je završen i tu je prioritetan projekat Vlade o elektronskoj registraciji privrednih subjekata te još mnogi drugi projekti za čiju realizaciju je nužno bilo hitno usvajanje i implementacija Zakona o elektronskom potpisu Federacije BiH.

Cilj je stvoriti elektronsko poslovno okruženje za promet elektronskih dokumenata u državnoj upravi, pravosuđu, privredi i drugim oblastima, te tako stvoriti uvjete za razvoj konkurentne ekonomije, te efiksnije i racionalnije državne uprave, te kroz uspostaljanje eServisa, ostvariti bolju međusobnu komunikaciju između poslovnih subjekata, državne uprave i građana, jer ono smanjuje troškove poslovanja, doprinosi uštedama, stvara veću dodatnu vrijednost, smanjuje sivu ekonomiju i minimalizira korupciju. Takođe, cilj je da se omogući građanima, poslovnim i drugim subjektima, da svoje obaveze ili zahtjeve prema upravi obavljaju na što efikasniji način, uz minimalne troškove i broj fizičkih kontakata sa organima uprave.

 S poštovanjem,

APKE TEAM